Borba EU-a protiv pranja novca: Neće biti strogih mjera protiv BiH

U oktobru ćemo imati evalucioni sastanak sa Moneyvalom i nadam se da ćemo, po ispunjavanju mjera iz našeg akcionog plana, biti skinuti sa ove liste, kaže ministar Dragan Mektić.

Bosna i Hercegovina je od jučer i zvanično na „crnoj“, odnosno „sivoj“ listi država, kako je već ko zove, koju je objavila EU. Na njoj se nalaze zemlje koje nisu donijele odgovarajući zakonski okvir u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Društvo našoj zemlji na ovoj listi prave Afganistan, Gvajana, Irak, Laos, Sirija, Uganda, Vanuatu i Jemen.

– Svrha ove liste jeste da zaštiti odgovarajuće funkcioniranje finansijskog sistema EU-a od rizika pranja novca i finansiranja terorizma koji dolaze iz tih zemalja. Ovakav zahtjev je u skladu sa pristupom koji je na globalnom nivou razvila Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) u odgovoru na prijetnje koje predstavljaju zemlje u kojima nisu provedeni međunarodno dogovoreni standardi – kazala nam je portparolka Delegacije Evropske komisije u BiH Zora Stanić, a zatim je pojasnila šta će u praksi značiti provođenje ove odluke.

Pojačana kontrola

– Banke su dužne primijeniti pojačanu kontrolu finansijskih tokova za i iz visokorizičnih trećih zemalja koje je utvrdila Komisija. Ovakve pojačane mjere će dovesti do dodatnih provjera i praćenja ovakvih transakcija od banaka i zaduženih subjekata s ciljem sprečavanja, otkrivanja i presretanja sumnjivih transakcija. Ove mjere ne podrazumijevaju bilo koju vrstu sankcija, raskid poslovnog odnosa, restrikcije trgovinskih odnosa ili ograničavanje razvojne pomoći EU-a – dodala je Stanić.

Posebno je naglasila da odluka o formiranju liste, a time i predviđene mjere, nisu još stupile na snagu, jer Evropski parlament i Vijeće EU-a u naredna dva mjeseca imaju pravo prigovora. Tek sredinom septembra počet će važiti naredba o dodatnoj kontroli za one zemlje koje ostanu na listi.

Prema pojašnjenju koje smo dobili od ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, Moneyval je zapravo samo preuzeo listu visokorizičnih zemalja koju je ranije sačinio FATF.

– Neće biti restriktivnih mjera, niti preporuka zemljama EU-a da poduzimaju bilo kakve mjere protiv BiH, ali će pratiti provođenje našeg akcionog plana iz ove oblasti. U oktobru ćemo imati evaluacioni sastanak sa Moneyvalom i nadam se da ćemo, po ispunjavanju mjera iz našeg akcionog plana, biti skinuti sa ove liste. Na nivou države su do sada ispunjene gotovo sve obaveze, a ostalo je da entiteti i Brčko distrikt urade svoj dio posla i očekujem da bi to mogli završiti do kraja godine – kazao je za Faktor ministar Mektić.

Šteta za građane

Iako BiH možda neće trpjeti sankcije zbog toga što se našla na listi visokorizičnih zemalja, sigurno je da ta činjenica negativno utječe na međunarodni ugled naše zemlje.

– Štetu će trpjeti BiH i svi njeni građani, a posebno oni koji se nalaze u dijaspori. Ovo je naš zajednički poraz, svih koji smo na političkoj sceni, ali odgovornost se može i subjektivizirati, jer zna se ko su oni koji su bili protiv usvajanja potrebnih zakona. To su politički predstavnici entiteta RS, koji, pozivajući se na nadležnost, sve više ugrožavaju sve ono što je važno za BiH – kazao nam je delegat SDA u Domu naroda državnog Parlamenta Halid Genjac.

Slično razmišljanje čuli smo i od zamjenika predsjedavajućeg ovog doma Bariše Čolaka.

– Mislim da oni koji su trebali obaviti svoj posao to nisu uradili. To je nešto čemu se moramo posvetiti i vidjeti šta u najkraćem vremenu možemo uraditi da to popravimo – kazao je Čolak.

Osim spomenutih devet država, EU je kao visokorizične ocijenila još Iran i Sjevernu Koreju. Prema odluci EU-a, Iran je zatražio tehničku pomoć u procesu uklanjanja nedostataka, dok Sjeverna Koreja iz više pokušaja nije uspjela otkloniti uočene nedostatke.

FATF više ne vjeruje

Dragan Mektić je u izjavi za Faktor pojasnio kako je BiH uopće dospjela na listu visokorizičnih zemalja.

– Bosna i Hercegovina se 2009. godine, akcionim planom, obavezala da će ispuniti uvjete Moneyvala, odnosno Vijeća EU-a, kada je u pitanju institucionalno i pravno uređenje u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Od 2009. do 2015.ništa nije urađeno. Prethodni sazivi Parlamenta i Vijeća ministara su obmanjivali, lagali i obećavali Vijeću EU-a, da bi ljudi nakon šest godina shvatili da od tog nema ništa i dali preporuku za stavljanje BiH na crnu listu. FATF nas je stavio na crnu, odnosno sivu listu, jer nije više htio nasjedati na političku demagogiju BiH, nego je rekao da će nas skinuti sa liste kada ispunimo naše obaveze – kazao je Mektić.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)

Related posts