Evropa slavi 9. maj kao Dan pobjede nad fašizmom.
U Bihaću uz polaganje cvijeća na Humke i partizansko groblje taj dan jedva je primjetno obilježen.
Ipak imamo ponosne građane koji smatraju da je fašizam najveća opasnost po slobodno društvo.
Samo što se pomalo zaboravlja šta je to fašizam, i ima li ga okolo nas i u nama.
Prvo šta je Fašizam?
Potječe od latinske riječi Fascio što bukvalno znači snop.
Uveo ga je kao termin Musolini, a pojam i ideja fašizma je u poenti da je pojedinac kao prut, slab i lomljiv sam. A da je zajedno sa drugima, u snopu, nepolomljiv. Snop je simbol fašizma.
To povlači da bi ljudi u slijeđenju fašističkog vladara, ideologije ili režima, trebali biti jedinstveni, bez razlike u mišljenju (da ne misle svojom glavom) i bez individualizma.
A onda ta grupa počini zločin nad slabijima, to je kratka istorija fašizma.
Na suprot fašizma je individualizam, kao pojam i kao praksa, sloboda u različitosti, liberalizam i kritika ka svima onima koji su na poziciji Vlasti, a naročito onima koji pozivaju na jedinstvo, iza kojeg stoji mržnja prema drugim i drugačijim, ili barem koriste mržnju i strah od drugih kao manipulativno sredstvo.
Fašizam je također i najveća faza Nacionalizma.
Lijepo je voljeti svoje, ali ružno je mrziti tuđe.
A danas kad bez vode, hrane, facebooka i mržnje ne možemo živjeti, čak i ako ne bi bilo fašizma među nama i u nama, definitivno imamo pogodno tlo za njegov nastanak.
