Iako će akcize na naftu, naftne derivate i lož-ulje u iznosu od 15 feninga, ukoliko budu usvojene u državnom parlamentu, plaćati građani sa prostora cijele Bosne i Hercegovine, raspodjela prikupljenih sredstava od akciza, prema trenutnom prijedlogu, nije pravedna, smatraju pojedini državni zastupnici.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, o kojem će se danas izjašnjavati Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predviđa povećanje akciza na naftu, naftne derivate i lož-ulje za 15 feninga po litru, a planirano je da se ovim sredstvima osigura dodatnih 10 feninga za izgradnju autocesta i 5 feninga za izgradnju cesta u BiH.
Mada će svi građani Federacije BiH (i Republike Srpske) morati plaćati akcize na gorivo od 15 feninga, od čega će 10 feninga biti preusmjereno za gradnju autoputa kroz BiH, trasa Koridora 5C, koji s druge strane ne prolazi uopće kroz, naprimjer Unsko-sanski i Tuzlanski kanton.
Zbog toga bi, smatraju pojedini državni zastupnici, preostalih 5 feninga koje su predviđene za gradnju magistralnih i regionalnih cesta trebalo prioritetno utrošiti u ovim regijama, što prema predloženoj verziji zakona nije slučaj.
“Svi Krajišnici i građani Tuzlanskog kantona će plaćati akcize, a neće, ili će veoma rijetko, koristiti autoput, jer on ne prolazi kroz njihovo područje. Zato je nužno da se bar preostalih 5 feninga troši primarno u tim regijama, a ne da se 10 feninga na autoput troši samo u nekim područjima, a nakon toga da te regije učestvuju i u preostalih 5 feninga, zajedno sa ove dvije regije koje su već ‘zakinute’ u prvom dijelu”, kaže za naš portal zastupnik Parlamentu BiH Senad Šepić.
On ističe da je njegov stav od početka bio da, ukoliko će se povećavati akcize svim građanima BiH, nužno osigurati da se prikupljena sredstva ravnomjerno rasporede za trošenje.
“S obzirom na to da se zna kojim regijama i kantonima prolazi autoput, nama je već jasno kojim regijama će otići 10 feninga. Stoga je moj uvjet da podržim Zakon o akcizama bio da se preostalih 5 feninga utroši na magistralne i regionalne puteve primarno u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu, koji će biti zaobiđeni autocestom”, pojašnjava Šepić.
Brojni Krajišnici već su negodovali zbog činjenice da se projekat brze ceste Lašva-Travnik u proteklom periodu pokušavao predstaviti kao “bolja saobraćajna veza Sarajeva sa Krajinom”, budući da se radi o projektu koji je od ove regije udaljen više od 200 kilometara.
I Šepić smatra da se radi o projektu koji nema puno dodirnih tačaka sa Krajinom.
“To je samo nastavak manipulacije jednog nepoštenog odnosa prema Krajini. Ja neću izdati glasove ljudi koji su mi dali povjerenje i neću dopustiti da ti ljudi budu odbačeni i zapostavljeni kao što je to do sada bio slučaj. Ja nemam tu moć da donosim neke veće odluke, ali u kapacitetu koji imam, a to je ‘ruka’ Parlamentu, borit ću se za ravnomjernu zastupljenost i ulaganje na prostor cijele BiH”, ističe.
I drugi zastupnik iz Krajine Jasmin Emrić, prema svemu sudeći, neće glasati za Zakon o akcizama, budući da su iz njegove stranke A SDA prije nekoliko dana najavili da neće podržati Zakon, navodeći da bi to donijelo poskupljenja koja su direktan udar na građane.
U Unsko-sanskom kantonu se već godinama govori o projektu izgradnje brze ceste Bihać – Bosanska Krupa putem Grmuškog platoa, no kao i mnogi infrastrukturni projekti koji trebaju biti finansirani s federalnog nivoa, sve je ostalo na usmenim, najčešće, predizbornim obećanjima.
