Certificirali su 94 apoteke, 73 ambulante porodične medicine, šest centara za mentalno zdravlje su cerificirali i akreditirali. Akreditirali su 54 ambulante porodične medicine, po jednu opću i specijalnu bolnicu, dva zavoda za bolesti ovisnosti, jednu apoteku i kantonalni zavod za javno zdravstvo, te osam ginekološko-akušerskih klinika kao “bolnice-prijatelji beba”.
Ipak, izdvojio je Univerzitetsko klinički centar Tuzla za koji kaže da je dobio ‘najbolju ocjenu od AKAZ-ovih ocjenjivača, otkad postoji akreditacijski program u Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH’.
“Pregled je urađen kroz četiri dvodnevne ocjene u periodu mart-novembar, sa ukupno 20 ovlaštenih ocjenjivača kvaliteta. Ta ustanova, sa više od 2.500 zaposlenih, zaslužila je puni akreditacijski status”, naglasio je direktor Novo.
Sa žaljenjem podsjeća da je u 2018. godini zabilježeno i brisanje iz registra certificiranih, što se poduzima u slučaju kad se utvrdi da ne zadovoljavaju definirani nivo sigurnosti.
“Upravno vijeće je moralo ukinuti certifikacijski status dodijeljen za 17 timova porodične medicine u Domu zdravlja Kantona Sarajevo (JUDZKS). Po isteku roka od četiri mjeseca, od izdavanja Rješenja o uvjetnoj certifikaciji, ta zdravstvena ustanova nije otklonila nedostatke odnosno obavijestila Agenciju o provođenju korektivnih mjera te je uvjetna certifikacija prestala da važi”, kazao je.
Rješenje o uvjetnoj certifikaciji izdato je, podsjeća direktor Novo, nakon redovnog nadzornog pregleda 20 timova porodične medicine JU DZKS tokom kojeg su vanjski ocjenjivači AKAZ-a kod njih 17 utvrdili određene nedostatke i dali preporuke za poboljšanja.
“Naša dužnost je obavijestiti nadležne o tom i svakom sličnom slučaju, ako se dogodi. Uputili smo dopise kao i Rješenje o ukidanju certifikacijskog statusa Upravnog odbora AKAZ-a JUDZKS, osnivaču JUDZKS-Skupštini Kantona Sarajevo, Ministarstvu zdravstva KS te zdravstvenoj inspekciji tražeći da poduzmu odgovarajuće akcije”, objasnio je.
Direktor Novo naglašava da se akreditacijski ili certifikacijski status izdaje na period od četiri godine, a nakon dobivanja tog statusa AKAZ je dužan da vrši najavljene i nenajavljene nadzorne preglede.
“Zadovoljni smo činjenicom da zdravstvene ustanove (koje postupaju po preporukama AKAZ-a), nakon obavljenog pregleda u svrhu akreditacije ili certifikacije, na nadzornim pregledima po pravilu pokazuju bolje rezultate u odnosu na ostvarene prvim pregledom. Tako kontinuirano poboljšavamo kvalitetu usluga u zdravstvenoj ustanovi što i jeste suština našeg posla”, istaknuo je.
Novo naglašava da se AKAZ u 2018. godini našao među 42 agencije, a BiH među tek 30-ak država u svijetu koje imaju ISQua međunarodnu akreditaciju i to za Standarde za primarnu zdravstvenu zaštitu.
“To je međunarodna verifikacija i potvrda dobrog i kvalitetnog rada AKAZ-a. Veliko priznanje za nas u Agenciji, ali i za kolege koji te standarde primjenjuju u svakodnevnoj praksi”, kaže.
Dodaje da se pripremaju aplicirati i za akreditaciju kod ISQua i sa revidiranom verzijom standarda za bolnice.
Da bi se zaslužila akreditacija potrebno je, kaže Novo, imati standarde razvijene u skladu sa ISQua principima. Jedan od najvažnih je primjenjivost, te zbog toga s ponosom ističe da je to međunarodno priznanje zajednička zasluga.
“Bez naših saradnika, zdravstvenih profesionalaca, AKAZ ne bi bio ono što jeste. Slobodno mogu reći da smo lideri u regiji, jer mi smo jedina agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova na zapadnom Balkanu s tim priznanjem.
Najvažniji princip koji ocjenjivači ISQua ocjenjuju je da su usluge koje definiraju akreditacijski standardi usmjerene na pacijente/korisnike usluga odnosno da su pacijenti u fokusu, a akreditacija standarda je potvrda da će pacijenti dobiti najbolje ako zdravstveni djelatnici u praksi primjenjuju naše standarde”, poručio je.
U godišnjem razgovoru za Fenu direktor Novo naglašava dužnost zdravstvenih ustanova da, na osnovu propisanih indikatora, informiraju AKAZ. Jedan od indikatora su i ankete o zadovoljstvu/iskustvu pacijenata u vezi sa uslugama u domu zdravlja i bolnici.
“Te indikatore pratimo već četiri godine zaredom. Najviše je pritužbi u vezi s lošom komunikacijom. S druge strane, bilježimo i sve veći broj slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja nad zdravstvenim djelatnicima, to zaista poprima zabrinjavajuće razmjere. U vrijeme kad svjedočimo masovnom odlasku naših zdravstvenih djelatnika u Njemačku i druge evropske države dužni smo svi, kao društvo, da im osiguramo optimalne uvjete za rad i ugodan ambijent u kojem će pacijent dobiti najbolju zdravstvenu uslugu koju naš zdravstveni sistem može da osigura”, naglasio je.
Sve aktivnosti usmjerili su, kaže Novo, na kontinuirano poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga. Zbog toga im je, ističe, važna povratna informacija od pacijenata. AKAZ je, kaže, stoga inicirao i osnivanje krovnog udruženja pacijenata za FBiH.
“Najmjerodavniji ‘sudija’ i ključni saveznik su nam pacijenti. U ovako fragmentiranom sistemu u Federaciji BiH teško je obuhvatiti sva udruženja pacijenata. Željeli bismo imati jednu adresu na koju možemo, za komentare i sugestije, poslati nacrte naših standarda. Uvjereni smo da bi od takve suradnje profitirali pacijenti i zdravstveni djelatnici, a dobili bismo i na kvaliteti”, kazao je.
Upitan za kapacitet AKAZ-a da unaprijedi zdravstveni sistem, Novo ističe važnu ulogu kad je u pitanju implementacija i zakona i stručnih/profesionalnih preporuka, mnogih primjera dobre prakse ‘koje nastojimo ugraditi u sistem kroz primjenu akreditacijskih i certifikacijskih standarda’.
“Međutim, mi nismo izolirani otok niti imamo čarobni štapić da nekoga učinimo kvalitetnim, ako to ne želi. Potrebna nam je podrška cijelog sistema, od zakonodavca do finansijera zdravstvenog sistema i kolega zdravstvenih djelatnika. Naročito očekujemo podršku pacijenata, jer sve ovo radimo zbog njih. Pacijenti sve nas u zdravstvenom sistemu mogu motivirati i ‘natjerati’ da radimo bolje”, ponovio je.
Direktor Novo ističe i ideju za stimulativno finansiranje jer ‘takav vid finansiranja zasigurno poboljšava kvalitet zdravstvene zaštite, što je naš glavni zadatak i cilj’.
Mišljenja je da nema reforme zdravstvenog sektora bez reforme finansiranja zdravstvene zaštite.
“Prije svega ta ideja mora da sazrije i mora postojati politička volja. Ovdje ne mislim samo na političare -zdravstvene autoritete, nego i na ključne aktere u sistemu zdravstvene zaštite. Od zdravstvenih djelatnika, preko zavoda zdravstvenog osiguranja, javnog zdravstva, fakulteta, zdravstvenih menadžera, do pacijenata, korisnika zdravstvene usluge”, naglasio je.
Potrebno je, smatra Novo, osigurati i infrastrukturu za praćenje rezultata rada kao što su informatička oprema, softveri te dobru internet vezu i funkcionalnu mrežu. Također, neophodno je definirati pouzdane, efikasne i pravedne kriterije na osnovu kojih bi se pratio rad medicinskog osoblja i odredila naknada za rad odnosno dobivala plaća.
Godinu 2018. u AKAZ-u su interno nazvali godinom certifikacije, a direktor Novo kaže da će u 2019. godini nadzorni pregledi biti u fokusu njihovih aktivnosti.
“Nadamo se da ćemo početkom godine imati novu revidiranu verziju standarda za bolnice, koju planiramo prevesti na engleski jezik i (uz pripremljene ostale potrebne dokumente) aplicirati za akreditaciju kod ISQua. Akreditacija bolničkih standarda nam je važna jer nastojimo aplicirati za EU/IPA fondove. Akreditirani standardi nas izdvajaju od konkurencije u regiji i daju nam stratešku prednost”, ckazao je.
Za ovu godinu u AKAZ-u najavljuju i početak aktivnosti u vezi sa senzibiliziranjem javnosti i nadležnih ministarstava za proširenje mandata AKAZ-a i na socijalni sektor, a u cilju poboljšanja kvalitete rada i akreditacije staračkih domova, zavoda i slično.
“Naravno, nastavljamo i redovne aktivnosti kao što su obuka i edukacija zdravstvenih profesionalaca, facilitacija, akreditacija i certifikacija zdravstvenih ustanova kao i rad na praćenju indikatora sigurnosti i kvaliteta u bolnicama, domovima zdravlja i apotekama u FBiH”, kaže.
Na međunarodnom planu očekuju da će njihov rad, o temi fokusirane akreditacije za poboljšanje zdravstvene zaštite za vulnerabilne grupe, biti prihvaćen na ISQua godišnjoj konferenciji.
“Očekujemo da ćemo biti prepoznati kao lideri u okviru Mreže za politiku droga Jugoistočne Evrope (DPN SEE), u vezi sa akreditacijom drop-in centara te da ćemo započeti projekt edukacije koordinatora kvaliteta u zdravstvenim ustanovama Crne Gore i krenuti u akreditaciju Opšte bolnice u Kotoru”, naglasio je za Fenu direktor AKAZ-a Ahmed Novo.
Akreditacija je model vanjske ocjene zdravstvenih ustanova na bazi kolegijalnog pregleda (poredi učinke organizacije sa standardima, daje priznanja, preporučuje mjere za poboljšanje). Dobrovoljna je za razliku od certifikacije koja je obavezna u zdravstvenom sistemu FBiH i faktički je osnovni dio akreditacije, a temelji se na optimalnim standardima sigurnosti.
Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) obavlja ocjenu zdravstvenih ustanova u svrhu certifikacije odnosno akreditacije. Jedna od osnovnih funkcija je razvoj i primjena standarda za kliničku praksu, koji im služe kao instrument za mjerenje uspješnosti da bi uopće mogli napraviti pregled u svrhu akreditacije ili certifikacije. Uspostavljena je na osnovu Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu koji je usvojio Parlament FBiH 2005. godine. Službeno je počela s radom početkom 2006. godine, ali se na uspostavljanju Agencije započelo u periodu od 2002. do 2003. godine realizacijom projekta Svjetske banke (Basic Health Project).
